Upravljanje rizikom u trgovanju čine dve odluke koje donosite pre ulaska i jedna računica koja iz njih sledi. Odluke su koliko sme da vas košta ovaj trejd i na kojoj ceni se pokazuje da vaša ideja nije tačna. Računica od ta dva broja pravi veličinu pozicije.
Većina početnika radi obrnuto. Prvo izaberu veličinu, jer im okrugao broj deluje kako treba, pa onda traže stop loss koji joj odgovara. Taj jedan obrnuti redosled uništio je više računa nego bilo koji indikator.
Trejd zbog kog je ovo postalo pravilo
Ovo sam naučila na skup način. Čekala sam presek pokretnih proseka na jednom valutnom paru, i kada se desio, bila sam toliko sigurna u signal da sam u jedan trejd stavila skoro polovinu depozita. Gledala sam kako se sveća u poslednjim sekundama okreće protiv mene.
Tada je upravljanje rizikom prestalo da bude fraza koju sam negde pročitala i postalo pravilo. Od tada se od njega ne odstupa:
Nikada više od malog procenta stanja računa na jedan trejd, ma koliko indikator delovao ubedljivo.
Obratite pažnju na to šta je tu bilo pogrešno, jer nije bila analiza. Presek je možda zaista bio dobar signal. Greška je bila u tome što sam dozvolila da samopouzdanje odredi veličinu. Samopouzdanje je najgori mogući ulazni podatak, jer je najveće upravo onda kada ste na korak od nepažnje.
Jedno pravilo je univerzalno, jedan deo nije
Dve stvari vredi razdvojiti pre nego što počne računica, jer ne idu uvek zajedno.
Limit je univerzalan. Čime god da trgujete i kako god da vaša platforma zove izlaz, postoji procenat preko kog jedna pogrešna procena nanosi štetu koju ne možete da popravite. To važi za akcije, fjučerse i spot valute, i jednako važi za svaki proizvod sa fiksnim vremenom, kod kog je ceo ulog po definiciji izložen riziku. Ako ništa drugo, što manje kontrole imate nad izlazom, to više tereta mora da nosi veličina ulaza.
Računica veličine nije. Koraci ispod pretpostavljaju da sami birate cenu izlaza, što obuhvata akcije, fjučerse, spot forex i CFD-ove. Ako vaš izlaz određuje proizvod, a ne vi, pređite na delove o ukupnoj izloženosti i o procentu uspešnosti. Deljenje se tada ne primenjuje, ali sve oko njega i dalje važi.
Korak 1: odlučite koliko jedan trejd sme da vas košta
Pre svega ostalog, odredite koliki deo računa sme da odnese jedan gubitnički trejd. Zapišite to jednom kao procenat i nikada ga ne menjajte tokom trgovačke sesije.
Uobičajena konvencija je 1–2%. U tim brojevima nema ničeg magičnog. Jednostavno su dovoljno mali da normalan niz loše sreće možete da preživite, a pet ili šest gubitaka zaredom je normalno. Novčić padne na pismo pet puta zaredom otprilike jednom u svaka 32 pokušaja.
| Račun | 1% po trejdu | 2% po trejdu |
|---|---|---|
| $1.000 | $10 | $20 |
| $5.000 | $50 | $100 |
| $10.000 | $100 | $200 |
| $25.000 | $250 | $500 |
| $100.000 | $1.000 | $2.000 |
Ako vam ti iznosi deluju premalo da bi se isplatilo trgovati, prvo se pozabavite tim osećajem, a ne procentom. Nivo rizika izabran zato što profiti deluju dosadno upravo je način na koji račun nestane. Više o tome u lekciji zašto stalno gubite novac.
Korak 2: nađite gde grešite, a ne gde vam je udobno
Stop loss ide na cenu koja kaže da je ideja bila pogrešna. Ispod strukture od koje trgujete, iza nivoa koji je trebalo da izdrži, preko zamaha koji je definisao pokret. To je tvrdnja o grafikonu.
To nije tvrdnja o vašem računu. Stop loss postavljen „onoliko daleko koliko mogu da priuštim“ nije stop loss, to je želja. Ako je ispravan stop loss predaleko da bi se uklopio u vaš rizik, rešenje je manja pozicija, nikada bliži stop loss.
Korak 3: neka vam računica da veličinu
Kad imate ta dva broja, veličina pozicije uopšte nije odluka. To je deljenje.
- Rizik u novcu = račun × rizik po trejdu. Na $10.000 uz 1%, to je $100.
- Rizik po jedinici = cena ulaza − cena stop lossa. Ulaz $50,00, stop loss $47,00, to je $3,00 po akciji.
- Veličina pozicije = rizik u novcu ÷ rizik po jedinici. $100 ÷ $3,00 = 33 akcije.
Trideset tri akcije po $50 čine poziciju od $1.650 na računu od $10.000. Ne zato što je $1.650 delovalo kako treba, nego zato što je to jedina veličina pri kojoj greška košta tačno onoliko koliko ste odlučili da sme da košta.
Promenite stop loss i veličina se menja zajedno s njim. Ovo ljude iznenadi, pa evo tabele u kojoj je rizik u svakom redu $100:
| Udaljenost stop lossa | Akcije koje možete da kupite | Vrednost pozicije po $50 |
|---|---|---|
| $0,50 | 200 | $10.000 |
| $1,00 | 100 | $5.000 |
| $2,00 | 50 | $2.500 |
| $3,00 | 33 | $1.650 |
| $4,00 | 25 | $1.250 |
Uzak stop loss ne znači manji rizik. Znači veću poziciju uz isti rizik, a veću poziciju stop loss češće izbaci. Ni širok stop loss ne znači veći rizik. Znači manje akcija. Rizik je u svakom redu ostao $100.
Unesite svoje brojeve:
Kalkulator veličine pozicije
Ništa se nigde ne šalje. Računica se izvršava u vašem pregledaču.
Korak 4: ograničite sve otvorene pozicije zajedno, ne samo svaki trejd
Rizikovati 1% pet puta zvuči kao 5%. To je 5% samo ako tih pet trejdova nije međusobno povezano. Četiri long pozicije u istom sektoru, ili četiri valutna para koja sva sadrže dolar, bliže su jednom trejdu u četiri dela, i pogrešiće zajedno.
Zato držite i drugi limit, na ukupan otvoreni rizik. Kada bi sve u istom trenutku udarilo u stop loss, koliko bi vas koštao taj dan? To je broj koji je važan, i obično je veći nego što ljudi misle.
Šta zapravo kaže pravilo 3-5-7
Ovo se stalno pominje, pa evo jasno. Pravilo 3-5-7 je okvir za rizik sa tri limita:
- 3% najveći rizik na bilo kom pojedinačnom trejdu.
- 5% najveći ukupan rizik na svim otvorenim pozicijama zajedno.
- 7% najmanja razlika za koju dobitni trejdovi treba da nadmaše gubitničke.
To je razumna struktura i poručuje isto što i pasus iznad: sam limit po trejdu nije dovoljan. Dve iskrene ograde. Brojevi su konvencija, a ne nalaz, pa nijedno istraživanje nije utvrdilo da su 3, 5 i 7 ispravni. A 3% po trejdu je za početnika na agresivnijoj strani. Mnogi iskusni trejderi rade sa trećinom toga.
Korak 5: znajte koji procenat uspešnosti zahteva vaš odnos
Rizik po trejdu vam govori koliko košta gubitak. Ne govori ništa o tome da li strategija zarađuje. To zavisi od dve stvari zajedno: koliko zaradite kada ste u pravu u poređenju sa onim što izgubite kada grešite, i koliko često ste u pravu.
Te dve stvari su čvrsto vezane jedna za drugu. Čim znate svoj odnos dobiti i rizika, procenat uspešnosti koji vam treba za nultu tačku (break even) je fiksan, i možete ga izračunati jednim deljenjem.
| Ako vaši dobitni trejdovi vrede | Na nultoj ste tački uz procenat uspešnosti od | Ispod toga gubite novac |
|---|---|---|
| 1× vaš rizik | 50% | Ni bacanje novčića nije dovoljno kada se oduzmu troškovi |
| 1,5× | 40% | Šest gubitaka od deset možete da preživite |
| 2× | 33% | Dva od tri trejda mogu da budu pogrešna |
| 3× | 25% | Tri od četiri mogu da budu pogrešna |
| 5× | 17% | Pet od šest mogu da budu pogrešni |
Pročitajte ponovo treći red, jer on menja način na koji ljudi trguju. Uz odnos 2:1 možete da pogrešite u dve trećine trejdova i ipak završite u plusu. Visok procenat uspešnosti nije cilj, a jurnjava za njim je razlog što trejderi na kraju uzimaju sitne profite i drže velike gubitke.
Formula je jedan podeljeno sa jedan plus odnos. Uz 2:1 to je 1 ÷ 3, odnosno 33%. Dodajte malo povrh toga za spred i proviziju, jer se oni plaćaju na svakom trejdu, bio on dobitan ili ne.
Ovo je i pošten test strategije. Pratite svoj stvarni prosečni dobitak, stvarni prosečni gubitak i stvarni procenat uspešnosti tokom pedeset trejdova. Ako brojevi ne prelaze red u kome se nalazite, nikakvo određivanje veličine pozicije neće je spasiti. Veličina pozicije određuje koliko dugo opstajete, a ne da li pobeđujete.
Greška koju pravi skoro svako
Pratite redosled, jer ovde nastaje problem:
| Šta radi većina ljudi | Šta zaista funkcioniše |
|---|---|
| Izaberu veličinu pozicije koja deluje kako treba | Prvo izaberite rizik u novcu |
| Nađu stop loss koji odgovara toj veličini | Nađite stop loss koji grafikon opravdava |
| Rizik otkriju naknadno | Podelite da biste dobili veličinu |
| Pomere stop loss kada mu se cena približi | Ostavite ga tamo gde je postavljen |
Leva kolona dozvoljava emocijama da odrede veličinu. Desna to prepušta računici. U tome je poenta, jer računica nikad nema loše jutro.
Česta pitanja
Koliko početnik treba da rizikuje po trejdu?
Jedan procenat je uobičajena polazna tačka, a postoje dobri razlozi i za manje dok još učite. Mali broj na početku nije pitanje sporog zarađivanja. Poenta je da sačuvate dovoljno računa da stignete do pedeset ili sto trejdova koji su vam potrebni pre nego što uopšte možete da procenite da li vaš pristup funkcioniše.
Kako da izračunam veličinu pozicije?
Podelite novac koji ste spremni da izgubite udaljenošću između ulaza i stop lossa. Račun $10.000, rizik 1%, dakle $100. Ulaz $50, stop loss $47, dakle $3 po akciji. $100 podeljeno sa $3 je 33 akcije. Kalkulator iznad radi isti račun.
Da li stop loss garantuje moj najveći gubitak?
Ne, a većina tekstova na ovu temu to ne kaže. Standardni stop loss je nalog da se proda po tržišnoj ceni čim cena dotakne određeni nivo, a ne obećanje te cene. Kod gepa ili brzog pokreta nalog može da se izvrši znatno ispod nje. Noćni gepovi, vikend gepovi i zakazane vesti su uobičajeni slučajevi. Garantovani stop loss, tamo gde ga broker nudi, obično košta širi spred ili naknadu. To ne čini stop loss beskorisnim. Znači da je najgori slučaj nešto gori nego što računica pokazuje, što je još jedan razlog da ne budete na gornjoj granici svog raspona rizika.
Da li da pomerim stop loss ako trejd krene protiv mene?
Pomeranje stop lossa dalje pretvara poznat gubitak u nepoznat, i to je najčešći način na koji gubitak od 1% postane gubitak od 10%. Pomeranje stop lossa bliže, da zaštitite profit kada je trejd krenuo u vašu korist, drugačiji je potez i može da se opravda. Test je jednostavan. Ako ga pomerate da vas ne bi izbacilo, stanite.
Ukratko
Prvo odlučite o novcu. Neka grafikon odluči o stop lossu. Podelite jedno drugim i prihvatite koja god veličina da ispadne. Držite i drugi limit za sve što je otvoreno u isto vreme.
Četiri rečenice, a vrede više od svakog indikatora koji ćete ikada instalirati.