Pre grafikona, indikatora i strategija postoji nekoliko jednostavnih činjenica o tome kako trgovanje funkcioniše: šta nalog zapravo radi, šta plaćaš pri svakoj transakciji, kako finansijska poluga menja veličinu tvojih grešaka i koliki deo računa sme da zahvati jedna transakcija. Ako to pogrešno shvatiš, nijedna strategija neće spasiti račun. Ako to shvatiš ispravno, većina katastrofa početnika jednostavno ne može da se desi.

Ova celina ima tri lekcije. Čitaj ih redom: prvo da li je tvoj račun dovoljno veliki za početak, zatim kada trgovati, a na kraju šta pokreće cene. Svaka traje deset do petnaest minuta.

Čitaj ovim redosledom

  1. 1Koliko novca vam treba da počnete da trgujete?Počni ovde. Nije reč o minimalnom depozitu kod brokera: pravi prag je trošak otvaranja i zatvaranja pozicije u odnosu na ono što rizikuješ po transakciji.
  2. 2Koje je najbolje vreme dana za trgovanje?Trgovačke sesije, njihova preklapanja i sati koje treba izbegavati, kao i kako da pronađeš sate u kojima ti lično dobro trguješ.
  3. 3Koji ekonomski faktori utiču na cene akcija?Ovde završi. Tržišta se pomeraju zbog iznenađenja u odnosu na prognozu, zato je kalendar alat za upravljanje rizikom, a ne signal.

Četiri pojma koja su ti prvo potrebna

  • Nalog. Uputstvo tvom brokeru. Tržišni nalog se izvršava odmah po ceni koja je trenutno dostupna. Limit nalog se izvršava samo po tvojoj ceni ili boljoj, ili se uopšte ne izvrši. Stop nalog postaje tržišni nalog kad cena dotakne zadati nivo, i tako funkcioniše većina stop lossova.
  • Spread. Razlika između kupovne i prodajne cene. Plaćaš ga pri svakoj transakciji, bila ona dobitna ili gubitna, pa što češće trguješ, to je važniji.
  • Finansijska poluga. Pozajmljena veličina. Ne menja to da li je transakcija dobra. Množi ono što transakcija radi tvom računu, u oba smera.
  • Veličina pozicije. Koliko kupuješ ili prodaješ. To je jedini broj koji potpuno kontrolišeš i trebalo bi da proizlazi iz toga koliko si spreman da izgubiš, a ne iz toga koliko si siguran.

Poluga u brojkama

Sa polugom 1:30 sa 1.000 dolara kontrolišeš poziciju od 30.000 dolara. Pomeranje od 1 % protiv te pozicije iznosi 300 dolara, skoro trećinu računa. Poluga nije pogoršala transakciju. Isto pomeranje učinila je trideset puta skupljim. Zato bi o tome koliko trguješ trebalo da odlučuje veličina pozicije, a ne poluga koju ti nudi broker.

Zašto troškovi odlučuju više nego što početnici očekuju

Mali račun i često trgovanje su loša kombinacija. Ako te svako otvaranje i zatvaranje pozicije košta spread plus proviziju, a rizikuješ samo nekoliko dolara po transakciji, troškovi mogu da pojedu veliki deo svakog dobitka pre nego što je tržište išta uradilo. Prva lekcija pokazuje kako da to proveriš na sopstvenim brojkama pre nego što išta uplatiš.

Vreme i vesti

Tržišta nisu podjednako aktivna ceo dan. Spreadovi se šire kad trguje malo ljudi, a pomeranja postaju veća kad se glavne sesije preklapaju ili kad izlaze najavljene vesti. Ne moraš da predviđaš vesti. Moraš da znaš kada izlaze, da te ne bi iznenadilo pomeranje koje si mogao da vidiš u kalendaru.

Kako da koristiš ovu celinu

Čitaj jednu po jednu lekciju i poredi je sa svojom situacijom: veličinom računa, troškovima svog brokera, satima kada stvarno možeš da sediš pred ekranom. Ako si nov, vežbaj na demo računu dok prolaziš kroz ovu celinu i pređi na pravi novac tek kad umeš da objasniš zašto si otvorio svaku transakciju.

Sledeća celina: Upravljanje rizikom →

Sve lekcije u ovoj celini, od najnovijih