Većina trejdera koji izgube račun ne izgubi ga zbog loše strategije. Izgube ga zbog onoga što rade posle gubitka, posle dobitka ili posle tri sata buljenja u grafikon. Psihologija trgovanja je naziv za taj deo posla: odluke koje donosiš kad brojke govore jedno, a stomak drugo.

Ova celina ima šest lekcija. Nadovezuju se jedna na drugu, pa ih čitaj redom. Svaka traje deset do petnaest minuta i svaka se završava nečim što možeš da primeniš već u sledećoj transakciji, a ne stavom kojem bi trebalo težiti.

Čitaj ovim redosledom

  1. 1Zašto je trgovanje tako teško?Počni ovde. Zašto ti povratna informacija tržišta laže i zašto ti jedna gubitna nedelja ne govori skoro ništa.
  2. 2Kako da kontrolišete emocije dok trgujeteStrah i pohlepa ruše plan u suprotnim smerovima. Kako da prepoznaš u kom si od njih po onome što radiš, a ne po onome što osećaš.
  3. 3Kako da budete disciplinovani u trgovanjuDisciplina kao inženjerski zadatak: mehanička pravila, kontrolna lista pre transakcije i šta raditi u danima kad ih prekršiš.
  4. 4Kako zaustaviti osvetničko trgovanjeNajskuplja navika u trgovanju. Koštala me je 8.000 dolara za petnaest minuta. Evo šest pravila koja je zaustavljaju.
  5. 5Kako voditi dnevnik trgovanja (i šta zapravo beležiti)Osam kolona i besplatan šablon. Dnevnik sve navedeno pretvara iz dobrih namera u podatke.
  6. 6Zašto stalno gubim novac u trgovanju?Ovde završi. Deset razloga zašto računi gube novac, sa brojkama, da bi proverio koji se još odnose na tebe.

Šta psihologija trgovanja zapravo znači

Nije reč o tome da postaneš smiren. Niko ne trguje bez straha ili pohlepe, pa ni profesionalci. Razlika je u tome što je profesionalac unapred odlučio šta će uraditi kad se ta osećanja pojave i tu odluku ima zapisanu. Psihologija trgovanja je uglavnom veština donošenja tih odluka dok si smiren, da ne bi morao da ih donosiš kad nisi.

Zato ova celina govori više o pravilima, kontrolnim listama i dnevnicima nego o osećanjima. Osećanja su vreme. Pravila su krov.

Četiri zamke koje najviše koštaju

  • Strah. Prerano zatvaranje dobitnih pozicija, preskakanje validnih setupa posle gubitka, ukočenost kad plan kaže da treba delovati.
  • Pohlepa. Povećavanje veličine posle niza dobitaka, držanje pozicije preko cilja, dodavanje na poziciju jer „mora“ da se vrati.
  • Osveta. Otvaranje transakcije da bi vratio gubitak, a ne zato što postoji setup. Brzo je, obično veće nego inače i najbrži je način koji znam da za jedno popodne izgubiš mesec dana.
  • Dosada. Trgovanje samo zato što je ekran uključen. Mnoge loše transakcije uopšte nisu emotivne. Jednostavno su nepotrebne.

Zašto pravila pobeđuju snagu volje

Snaga volje zakaže baš kad ti je potrebna, jer gubitak isključi rasuđivanje od kog snaga volje zavisi. Pravilo ne traži da budeš u dobrom stanju. Dnevni limit gubitka u novcu, fiksna veličina pozicije, najveći broj transakcija dnevno i kontrolna lista koju prođeš pre svakog ulaska štite račun u danima kad nisi u najboljem izdanju, a upravo ti dani odlučuju o rezultatu.

Kako da koristiš ovu celinu

Pročitaj jednu lekciju, a zatim nekoliko dana trguj sa onom jednom promenom koju predlaže. Ne pokušavaj da popraviš sve odjednom, jer nećeš moći da kažeš koja je promena pomogla. Ako možeš, rano počni da vodiš dnevnik iz pete lekcije: dovoljan je spisak svih transakcija, njihova veličina i jedna reč o tome kako si se osećao. Posle dvadeset ili trideset transakcija obrazac je obično očigledan.

Ako trguješ novcem koji ti treba za kiriju ili račune ili kriješ gubitke od nekoga bliskog, stani i prvo reši to. Nijedna lekcija ovde to ne rešava i to nije problem tehnike.

Sledeća celina: Strategija i analiza →

Sve lekcije u ovoj celini, od najnovijih

Kako zaustaviti osvetničko trgovanje

Grafikon računa od $10.000 posle pet gubitničkih trejdova zaredom: $9.510 uz stalni rizik od 1% po trejdu i $7.198 ako se rizik udvostruči posle svakog gubitka.

Osvetničko trgovanje koštalo me je 8.000 dolara za petnaest minuta. Evo računice šta radi računu i šest mehaničkih pravila koja ga zaustavljaju.

Zašto je trgovanje tako teško?

Broj trejdova potreban da se prednost dokaže sa 80% sigurnosti: 196 uz uspešnost od 60%, 785 uz 55% i 4.900 uz 52%.

Ne zbog komplikovanih ideja, već zato što povratna informacija laže, potreban uzorak je ogroman, a obična slučajnost izgleda baš kao neuspeh.